U julu 2017. godine, projektni konzorcijum je predstavio prvi prototip DE-ENIGMA robota. Definisan kao Wizard-of-Oz (WoZ) human-robot interaction (HRI) application za direktno učenje socio-emocionalnih veština, biće testiran sa grupom dece sa autizmom.
Ovaj prvi prototip stiže nakon analize podataka prikupljenih tokom šest grupa sesija održanih u Srbiji i Velikoj Britaniji, u periodu od septembra 2016. do juna 2017. godine. Ove sesije su partnerima DE-ENIGMA pružile važno razumevanje izazova sa kojima se suočavaju moduli percepcije i zahteve za integracijom. Ukupno 128 dece autistične deca uzrasta od 5-12 godina, učestvovalo je u ovim sesijama. Učestvovali su u kratkim interakcijama i terapeutskom radu sa humanoidnim robotom Zenom i terapeutima, fokusirajući se na aktivnosti prepoznavanja emocija tokom serije kratkih sesija.
Do sada, terapeut je igrao glavnu ulogu, a robot ih je jednostavno podržao kao neka vrsta „kul“ asistenta. U prvom prototipu, projektni tim je nameravao da obrne proceduru, dajući robotu veću autonomiju. Shodno tome, terapeut će nadgledati interakciju i intervenisati ukoliko robot napravi grešku ili zatraži pomoć.
Terapeut će takođe kontrolisati sesiju na višem nivou, indirektno govoreći robotu kakvo ponašanje će se prikazati, uključujući i odabir ciljeva učenja na kojima se treba fokusirati. Za prvi prototip, međutim, robot neće biti u stanju potpuno autonomnog ponašanja. Zbog toga će tajming i izbor ponašanja robota kontrolisati terapeut preko Wizard-of-Oz (WoZ) interfejsa.
Iako će konačni prototip imati više igara, prvi prototip za uključuje dve različite igre:
- Igra ogledala (“the mirroring game”): ova igra ima za cilj da pomogne deci da se upoznaju sa Zenom na zabavan način, fokusirajući svoju pažnju na svoje (i Zenove) emocionalne izraze. U delu „ogledanja“ ove igre, Zeno analizira dečije karakteristike lica i “ogleda” (imitira) njihov izraz lica.
- Igra konteksta (“the context game”): od roditelja ili staratelji deteta traži se da pruže sliku o situaciji u kojoj njihovo dete doživljava izvesnu emociju. Ove slike se prikazuju deci na tabletu ispred robota, a Zeno pitati da li dete može opisati predmet ili situaciju prikazanu na fotografiji. Zatim Zeno imenuje emociju koju dete verovatno oseća, u zavisnosti od toga koja emociju roditelji povezali sa fotografijom. Cilj ove igre je da evocira fizički emotivni osećaj i da nauči decu da su ova osećanja povezana sa različitim emocionalnim odgovorima.
Razvoj prvog modula DE-ENIGMA sistema preduzima svoje prve korake, a samim tim i rad robota sprovodi terapeut pomoću Wizard-of-Oz (WoZ) interfejsa i na osnovu njegove procene sesije . Međutim, percepcija, u smislu detekcije akustičnih, facijalnih i telesnih karakteristika, već obezbeđuje kvalitativnu analizu interakcija deteta.
Tokom sesija, postoji trijadska interakcija između deteta, terapeuta i robota. Robot stoji na stolu ispred deteta nepimočno. Terapeut se nalazi pored deteta i ima tablet koji mu omogućava kontrolu protoka interakcije sa robotom. Dete takođe ima pristup tabletu, fiksiranom na stolu ispred robota koji može prikazati dodatne vizuelne informacije (slike).
Pojednostavljeni dijagram ove interakcije prikazan je ispod. Svaka strelica predstavlja odluku terapeuta. Terapeut može da šalje odluke robotu preko interfejsa tableta. „Koraci igre“ su specifični za svaku igru i nisu ponaosob naznačeni u ovom pojednostavljenom dijagramu:
Uvodno testiranje prvog prototipa
Prvi prototip je testiran sa 1 autističnim detetom i 15 dece “tipičnog razvoja”, uzrasta od 4 do 6 godina. Svrha ovog uvodnog testa je da poboljša metodologiju i eksperimentalnu postavku i da reši eventualne probleme koji se javljaju. Uvodni test je sproveden u internacionalnoj osnovnoj školi u Holandiji, gde je engleski jezik primarni jezik.
Future usability studies will include autistic children, the users of the robot, as this pre-test cannot be generalised to how they will respond to the robot. With the learnings from this study, we can solve many of the teething problems we encountered, and test the general acceptance of the robot by autistic children.
Buduće korisničke studije će uključiti autističnu decu, korisnike robota, jer ovaj uvodni test ne može generalizovati kako će oni odgovoriti na robota. Sa zaključcima iz ove studije, možemo rešiti mnoge probleme sa kojima smo se susretali, i testirati opšte prihvatanje robota od strane dece sa autizmom.